Grad Novi Marof smješten je u južnom dijelu Varaždinske županije. Na istoku graniči s Gradom Varaždinskim Toplicama i Općinom Ljubešćica dok zapadnu granicu dijeli s Krapinsko-zagorskom županijom (općinama Budinšćina i Hraščina). Grad Novi Marof na jugu graniči s općinama Visoko i Breznički Hum, jugoistoku s Koprivničko-križevačkom županijom (Općinom Gornja Rijeka), na sjeveru s općinama Beretinec, Sveti Ilija i Gornji Kneginec, a na sjeverozapadu s Gradom Ivancem. Prometno-geografski položaj je povoljan jer prostorom Grada prolazi jedan od glavnih državnih prometnih pravaca Goričan-Zagreb-Rijeka, na kojeg se vežu ostali cestovni pravci državnog i županijskog značaja iz smjera Zaboka, Ivanca, Ludbrega i Križevaca.

Područje Grada prostire se na 111,75 km², što čini 8,86% ukupne površine Županije. Grad Novi Marof administrativno se dijeli na 23 naselja: Bela, Donje Makojišće, Filipići, Gornje Makojišće, Grana, Jelenščak, Kamena Gorica, Ključ, Krč, Madžarevo, Možđenec, Novi Marof, Orehovec, Oštrice, Paka, Podevčevo, Podrute, Presečno, Remetinec, Strmec Remetinečki, Sudovec, Topličica i Završje Podbelsko.

Prema površini najveće naselje je Možđenec s 10,05 km², a najmanje je naselje Filipići površine 0,96 km². Sjedište Grada je naselje Novi Marof.

Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine Grad Novi Marof ima 13.246 stanovnika.

Mnogo je znamenitih ljudi zaslužno za povijesni, društveni i kulturni razvoj novomarofskog kraja, a najpoznatiji su:

Grofica Louisa Erdödy, supruga posljednjeg vlasnika dvorca u Novom Marofu, poznata pijanistica i skladateljica. U Novom Marofu osmišljen je projekt pod nazivom Grofica Lujza čiji cilj je oživljavanje povijesti grada. Volonteri organiziraju susret mještana i turista s likom grofice za posebne dane: dane grada Novog Marofa, dane vrganja u Paki, obilazak vrtića i škola te brojne aktivnosti u sklopu knjižnice (Vilinsko igrišče u Kamenoj gorici, Vilinski park, pričanje priča mlađim korisnicima knjižnice). Priča im o svojim dobročinstvima, uči ih kako činiti dobro i časti ih kruščićima od lana i tortom od oraha napravljenima po originalnoj recepturi.

Ivan Rabuzin jedan je od najistaknutijih slikara svjetske naive i hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, rođen u Ključu kraj Novog Marofa. Da se radi o svjetski priznatom umjetniku, govore brojna postignuća, primjerice svečani zastor u kazalištu Takarazuka u Tokiju i u Muzeju moderne umjetnosti Saitami u Urawi, izveden prema njegovim nacrtima, zatim oslikavanje porculana njemačke tvornice Rosenthal i mnoga druga. Važno je istaknuti i da je pokal pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa napravljen po njegovoj skici, a novinari su ga prozvali Rabuzinovo sunce.

Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof narodna je knjižnica koja djeluje kao samostalna javna ustanova.

U Varaždinskom vjesniku, 13. kolovoza 1898. godine, zabilježeno je kako Visoka vlada potvrđuje pravila novoustrojene Narodne čitaonice u Novom Marofu te da je na glavnoj skupštini formiran Upravni odbor čiji je predsjednik bio dr. Sigmund Fink. Daljni podatci o Narodnoj čitaonici nisu poznati. Iz Varaždinskih novosti iz 1931. godine saznajemo o aktivnostima u Jugoslavenskoj čitaonici. Rezultati ankete provedene u Savskoj Banovini, iz 1937. godine, pokazuju kako je na području Novog Marofa evidentirano 8 519 svezaka. U Spomenaru iz 1953. godine zabilježeni su dobrovoljni prilozi mještana za osnivanje knjižnice, ali je ona otvorena tek 1. travnja 1965. godine u učionici Narodnog sveučilišta. Otvoren je i područni odjel u Varaždinskim Toplicama koji je djelovao do 1973. godine, a zatim je Omladinski centar preuzeo cjelokupan fond. Godine 1966. otvara se Dom kulture u kojem se nalazi dvorana za knjižnicu i manja prostorija za čitaonicu. Godine 1975. dobivene bolničke prostorije u centru grada uređene su u knjižnicu i čitaonicu. Narednih godina u više se navrata pokušava riješiti problem pomanjkanja prostora. Godine 1991. ponovno je otvoren ogranak u Varaždinskim Toplicama, no zatvoren je već iduće godine zbog neprimjerenog prostora. Krajem 1994. godine Knjižnica je preseljena u naselje Štuk.

Javna ustanova Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof osnovana je 1999. godine.

U travnju 2011. godine Knjižnica je premještena u novoizgrađeni Kulturni centar Ivan Rabuzin na adresi Antuna Mihanovića 3, gdje djeluje i danas. Prostor Knjižnice zauzima 388, 04 m2, a sadrži: Odjel za djecu i mlade s radionicom i čitaonicom periodike, Informativno-posudbeni odjel sa studijskom čitaonicom i čitaonicom periodike, Odjel multimedije, Zavičajna zbirka, Odjel nabave i obrade i spremište. Uz bogatu zavičajnu zbirku, Knjižnica ima i zbirku građe tiskane do 1945. godine.

Prethodnih godina knjižnica je organizirala mnoge aktivnosti za korisnike:

• Čitateljski klub
• Pričaonica za djecu
• Dramska družina 'Vriskice'
• Predstavljanje knjiga, izložbe
• Kreativne radionice
• Edukativne radionice i predavanja

Dana 16. rujna 2021. godine knjižnica je potpisala Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provođenje projekta „Čitanje na kotačima“. Ovo je prvi puta da knjižnica provodi ovakav projekt.

U mikroregiji Medvedničko-kalničkog prigorja Središnje Hrvatske, na 25-tom kilometru jugozapadno od grada Varaždina smjestilo se mjesto Breznički Hum. Spomenuto mjesto središnje je naselje istoimene općine u sastavu Varaždinske županije.

U mjestu se, osim općinskog nalazi i župno središte sv. Martina biskupa. Općina Breznički Hum obuhvaća naselja: Breznica, Breznički Hum, Butkovec, Krščenovec, Radešić i Šćepanje. 

U Brezničkom Humu je prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo 546 stanovnika. Kroz samo mjesto prolazi magistralna cesta pravca Zagreb – Varaždin kraj koje se nalazi tek malen broj kuća i objekata uslužnih djelatnosti (restoran, benzinske postaje, trgovine, ugostiteljstvo, tvornica metala). Poveći dio sela smješten je bolje u unutrašnjosti, na brežuljkasto-valovitim područjima prema mjestu Hrašćina.

Sve do dana današnjeg župa časti i stavlja se pod zaštitu sveca – sv. Martina biskupa.

Zašto je titular župe upravo sv. Martin biskup koji se smatra zaštitnikom vinogradara i putnika zaključujemo iz sljedećeg:

Domaće stanovništvo pretežno se bavilo vinogradarstvom imajući vlastite vinograde raspršene po valovitim zagorskim brežuljcima, a kako se od davnina, uzduž cijeloga mjesta Breznički Hum proteže prometna cesta, logično je zaključiti da su žitelji ovoga kraja izabrali baš spomenutoga sveca kako bi on očuvao njihove vinograde od svakojakih vremenskih nepogoda te stavili pod njegovu zaštitu svakoga putnika koji bi prošao, a samim time se i zaustavio, u ovom malom kutku Hrvatskoga zagorja. Sljedeća pak pretpostavka o zadobivenom titularu župe može svakako biti utjecaj templara na ovim područjima koji su bili poznati širitelji kulta sv. Martina.

Povijesne znamenitosti u Humu su Antički sarkofag na izvoru i Kameni most na Lonji, a pronađena su i 2 arheološka lokaliteta: kamene sjekire u koritu rijeke Lonje i Krščenovcu.